Život u prirodi, gradu ili pored mora – gdje se duže živi

Koliko na sretan život utječe blizina mora i šume te ima li smisla da se svi krenemo seliti u ruralne krajeve

Jeste li više tip za život u urbanoj sredini prepunoj asfalta i ubrzanog tempa, ili vam je mnogo draža priroda. Način i mjesto života uvelike utječu na našu kvalitetu života.

Znanstvenici su krenuli s analiziranjem uvjeta koji i u gradovima i u prirodi doprinose sreći i cjelokupnom zdravlju. Nijanse se pokazuju kao važne, i naizgled “sitni” detalji mogu utjecati na to kako ćete se osjećati, piše BBC.

“Ideja je da ne promoviramo stvari samo zato jer se nama tako čine već da nađemo argumente za sve i analiziramo čitav niz faktora da shvatimo što sve točno utječe na nas i kako si život možemo učiniti kvalitetnijim”, kaže Matthew White, psiholog okoliša sa Exeter Medical School.

Uvijek treba, kaže White, imati na umu kako je osoba odrastala, što privatno voli i čemu teži, kako je odgojena i kakvog je socioekonomskog stanja.

Generalno gledano, kaže BBC, sve sugerira kako su zelene površine dobre za one koji žive u urbanim sredinama. Građani koji stanuju kraj parkova ili drveća najčešće čuju manje buke, do njih dolazi manje svjetlosti i niže su temperature (nešto što će biti korisno kada se planet dodatno zagrije).

Znanstveno je dokazano kako boravak u prirodi smanjuje razinu stresa. I ne samo to već nam usporava bilo, a pada i krvni tlak. Samo sjedeći ispod stabla oslobađamo više “stanica ubojica” limfocita koji onda lutaju našim tijelom i “love” kancerogene stanice ili stanice inficirane virusima. To ne znači nužno, kaže White, da se treba isprazniti gradove i da svi odu na selo.

Oni koji žive u velikim gradovima više obolijevaju od astme, alergije i depresije, no također su u prosjeku manje pretili, manje skloni suicidu te manje stradavaju u nesrećama. Sretniji su u starijoj dobi i generalno žive dulje.

Ruralne su sredine također poprilično zagađene. U Indiji je loša kvaliteta i zagađenost zraka uzrokovala 1.1 milijuna smrti samo 2015. godine, a 75 posto umrlih je iz ruralnih sredina. To je zato što stanovnici sela udišu zrak zagađen paljenjem vegetacije na livadama, ili pak kravljeg izmeta koje se koristi za grijanje i kuhanje.

Indonezija toliko pali da toksični oblaci ponekada prekriju i Singapur, Maleziju i Tajland. Kvaliteta zraka nije kritična samo u zemljama u razvoju, zagađenje od gnojiva utječe na kvalitetu u Europi, SAD-u i Rusiji. Niti život na velikim visinama nije nužno kvalitetniji jer aerosoli ugljika i određeni zagađivači su češći na velikim visinama.

Oni koji žive u gradovima iznad 2.500 metara imaju, čini se, manji mortalitet od kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i nekih vrsta raka, no u većoj su opasnosti od kroničnih plućnih bolesti. Najzdraviji je život između 1.500 i 2.500 metara.

Život je zato, pokazuju istraživanja, bolji čim je negdje u blizini voda, idealno more. Oni koji žive blizu oceanu, pokazuju rezultati iz Velike Britanije, u prosjeku su zdraviji od onih koji žive daleko od njega. Ljudi se uz more više kreću, i generiraju više vitamina D. Postoje i jasni psihološki benefiti. Studija iz 2016. napravljena u novozelandskom Wellingtonu pokazuje da oni koji negdje u blizini mjesta stanovanja imaju pogled na more – su manje pod stresom.

Za svakih 10 posto “plavetnila” kojeg netko može vidjeti istraživači su prema Kessler psihološkoj ljestvici stresa i tjeskobe skinuli jednu trećinu boda (neovisno o socioekonomskom stanju). Povećanje vidljivosti “plavetnila” za 20 do 30 posto može radikalno utjecati na raspoloženje.

Nema svatko mogućnost da živi kraj mora. Simon Bell, znanstvenika sa sveučilišta Edinburgh i njegovi kolege bave se idejom obnove napuštenih tekućica i stajaćica diljem Europe. Intervjuiraju stanara prije i poslije restauracije. Do sada su poboljšali plažu kraj Tallinna, industrijski kanal kraj sovjetskih zgrada u Tartu, te još neke lokacije u Španjolskoj, Portugalu, Švedskoj i Velikoj Britaniji.

No, i dalje nije jasno može li se to mjeriti s efektom mora. Niti kako život kraj plaže na Islandu može usporediti s životom na Floridi. Riječ je o kompleksnim faktorima poput kvalitete zraka i vode, broja stanovnika, morskih mijena…

“Može biti milijun drugih važnih stvari osim klime i količine sunca kada uspoređujemo primorje Havaja i Finske”, kaže White.

Podaci pak pokazuju da oni koji žive u mjestima gdje nije često sunce, poput sjeverne Francuske ili Danske, češće dobiju melanom negoli oni koji stanuju na Floridi jer im nanošenje kreme za sunce nije praksa.

Od kvalitetnih uvjeta te izloženosti zelenilu i blizini mora više benefita imaju oni manje kupovne moći. To je zato, kaže White, jer si bogatiji lakše mogu kupiti sve ono što im treba da održavaju zdravlje – putovanja, najbolju prehranu, više odmora…

“Odlični parkovi i dobre šetnice najviše će pomoći siromašnijima”, kaže White. Naravno, o našoj sreći i zdravlju neće odlučivati samo blizina plaže ili šume, već i faktori poput braka, kvalitete posla i privatne sreće.

“Naravno da je najvažnije da imaš kuću nego da si beskućnik u parku”, kaže White, kao i da ljudi pri kupnji nekretnine najčešće više razmišljaju o blizini škola i posla.

Ako je sukus svega da je najbolje živjeti u minimalni zagađenom gradu na obali iz kojeg je lak pristup prirodi onda su, kaže White, pobjednici gradovi poput Sidneyja i Wellingtona.